Botoks nije bauk, za one koji žele da zadrže mladoliki izgled, jedno je od najefikasnijih rešenja. Zagovornici prirodnog izgleda zameraju mu da daje ukočenost i izgled kao voštana figura. Oni koji ga koriste, kunu se u njegove efekte. Treća strana, lekari koji ga daju, napominju da botulin toksin, lek koji se u estetske svrhe koristi za opuštanje mišića, u svetu estetike nema ravnopravnu zamenu:
– Ne postoji ni jedna estetska procedura koja za regiju čela i predela izmedju obrva može dati rezultat koji daje botulin. Može se aplicirati hijaluron, mogu se koristiti laseri ili pilinzi ali sve te procedure daju samo mali procenat efekta koji daje ovaj preparat – kaže dr Vlada Stojiljković, plastični hirurg, vlasnik “ Klinike VS” u Beogradu, inače dugogodišnji Alerganov nacionalni trener za estetiku lica za Juvederm filere i Vistabel i Botox botulinumski toksin.

O botoksu, bi ipak, nekoliko stvari svako trebalo da zna. Najosnovnije, da li je u roku i ko je proizvođač.
Na desetine najrazličitijih botoksa koji nisu registrovani u Srbiji, svake godine preplavi Srbiju. Za male pare, nudi se „ lice bez bora” po oglasima na internetu ili informacija ide od uha do uha. Upecaju se lakoverni koji lako sebe ubede da toksin kojim se decenijama ulepšavaju poznati a koji ( zajedno sa lekarom) ne može da košta manje od 300 evra – može da se nabavi za par hiljada dinara.
– Pre nekoliko godina u Srbiji je medju bio popularan kineski botulin toxin ili kako je prodavac naglašavao venecuelanski. Bočica je bila 4 puta jeftinija u nabavci od botoksa, a na njoj nije pisalo ni ko je proizvodjač, ni koliko jedinica se u njoj nalazi, niti koja je vrsta botulin toxina A ili B – priseća se dr Svetlana Đurišić, iz „Dermatima“, u Beogradu.
Veliki procenat pacijenata koji je dobijao ovakav botulinski toksin imao je otoke na mestima uboda, otoke celog cela i kapaka, a pojedini opsežnije alergijske reakcije. Pad kapaka, dupli vid, zapaljenje rožnjače samo su mali deo posledica koje pacijent može imati od primene ovog leka kao i od nestručnosti lekara.

– Treba uvek imati u vidu da je botulinski toxin jedan od najjačih otrova u prirodi. U medicini se koristi prečišćen botulinski toxin koji ima tačno uputsvo o razređivanju i tačkama primene. To je način na koji se njegova neželjena dejstva izbegavaju – napominje dr Stojiljković i dodaje da u svemu ima i dobra strana jer sve što se dogodi kao neželjeno dejstvo je prolazno za 4 do 6 meseci, koliko traje dejstvo leka.
Postoje i pravila kojih se lekari moraju pridržavati. Tokom same procedure bočica treba da stoji ispred pacijenta tako da on može i da vidi o kom proizvodjaču se radi. Ukoliko se inervencija radi u registrovanoj specijalističkoj ordinaciji rokove lekova proverava inspekcija, pa pacijenti ne bi trebalo da se zamaraju time. Ako se tretman radi u frizerskom ili kozmetičkom salonu, ni jedna procedura ne podleže zdravstvenoj inspekciji, i pacijenti nemaju prava na žalbe ako dođe do komplikacija.
Prvi korak je proveriti koji su botulini registrovani kod nas. To su Botox I Vistabel proizvođača Allergan i Dysport proizvođača Galderma.
Drugi korak je izbor lekara.

Ali, kako znati da je lekar obučen da injektira botulin? Doktorka Svetlana Đurišić kaže:
– Lekar mora imati setifikat kojim se potvrđuje da je edukovan za primenu botulinskog toksina u estetske svrhe. Nažalost, u našoj zemlji to nije adekvatno regulisano. Neke ordinacije same sebe proglašavaju edukativnim centrima, a sertifikati se dobijaju bez prethodne provere znanja. S obzirom da su u Srbiji dve firme registrovale botulin toxin u estetske svrhe treba insistirati na lekaru koji ima njihove sertifikate. Budući da ne postoji način da se spreči primena neregistrovanih botulina, to ostaje na pacijentima koji treba uvek da se dobro raspitaju kod koga idu na proceduru, da li je ta ustanova registrovana kao salon ili kao medicinska ustanova i da li lekar ima iskustva u primeni ovog leka ili ne.
Pacijenta koji ide u divlje odinacije vrebaju dve opasnosti, jedna od lošeg toksina druga od nestručnog lekara. A najgora je kombinacija oba. Rešenje je jednostavno: ugledna ordinacija sa stručnim lekarom i proverenim botulinom.
O.B.
autorka bašta biljke breza bubrezi crkva cvet dijabetes dijana dimitrovska energija fitoterapeut hrana istorija jetra karcinom knez lazar knjiga kosa kozmetika koža krv lek lečenje manastir med muzika nebojša đorđević i dijana dimitrovska nemanjići otrov pluća rak reuma sloveni srbija srce srednjovekovna srbija sve srpske vladarke svi srpski vladari travar tvrđava vino voda zdravlje čaj želudac
- Tvrđava Borač, omiljeno mesto despota LazarevićaU vremenu davno prošlom tvrđava Borač bila je kraljica gružanskog krajolika. Smeštena na vrhu Boračkog krša, masiva kod sela Borač u Gruži, sa divnom pozicijom između tri mala sliva: Male Reke, Boračke reke i potoka Bubana, gospodarila je krajem. Moćna, velika i čvrsta građevina, koju je održavala ogromna vojna posada, mogla je da… Read more: Tvrđava Borač, omiljeno mesto despota Lazarevića
- Dr Nada Martinović, kako dijaspora priča srpsku pričuDa bi neko postao vrhunski muzičar mora da zna da je talenat samo svetlo u mraku koje može da se rasplamsa u čarobnu vatru, ali može i da ugasne i da ne ostavi traga. Dr Nada Martinović, pedagog, naučnik i dirigent iz Klivlenda, u razgovoru za Balkan City Magazine, ističe da postoji nekoliko ključnih faktora… Read more: Dr Nada Martinović, kako dijaspora priča srpsku priču
- Srbija, zemlja sa pedeset ljudiUnutrašnji sukobi i česte borbe za vlast među članovima srpskog vladalačkog roda pre Nemanjića – slabile su poziciju srpske dražave i davali povoda susedima, moćnim Bugarima i još moćnijoj Vizantiji da se upliće i nameće svoj uticaj. Svi su međusobno bili u „ koalicijama“ i istovremeno svi su ratovali protiv svih. Kada… Read more: Srbija, zemlja sa pedeset ljudi
- Akademik Slobodan Simonović, tri bisera među rekamaAkademik Slobodan Simonović najbolje zna koliko su reke važne i koliko njihov tok daje život našoj planeti, baš kao što ljudska krv kola ljudskim telom, pronoseći život. Inostrani član SANU od 2021. godine, akademik Kanadske inženjerske akademije od 2013. i Kraljevskog društva Kanade od 2020, predavač na fakultetima širom sveta i jedan od 1000 najuticajnijih naučnika… Read more: Akademik Slobodan Simonović, tri bisera među rekama
- Stara vera slovenska: svet vila, roždanica i vukodlakaPre nego što će podleći hristijanizaciji – što uopšte neće lako ići – Sloveni su bili predani svojoj staroj religiji. U šta su verovali, kakve su im bili obredi može donekle da se prati ali ne podjednako kod svih Slovena. Za razliku od Baltičkih i Zapadnih Slovena, o kojima postoji mnogo više zapisa,… Read more: Stara vera slovenska: svet vila, roždanica i vukodlaka
- KIA K900, model kao slika Dorijana GrejaKIA K900 je stigla iz Južne Koreje i brzinom munje osvojila srca vozača. Zaljubljenost ih još drži. Južnokorejski model KIA K900 star je već više godina 8 2018) ali se to ne bi moglo zaključiti po njegovim detaljima. Dizajneri ovog prekasnog automobila radili su zajedno u centrima u Americi (Irvine) i Južnoj Koreji… Read more: KIA K900, model kao slika Dorijana Greja