Starenje je neprijatelj protiv koga su su se borili svi narodi na svetu. Ima posebno mesto u tradicionalnoj kineskoj medicini jer su carevi iz drevnih dinastija želeli da žive večno. Oni su bogato darivali lekare i alhemičare da pronađu lekove koji će da im obezbede dobro zdravlje i produže život.

Poštovanje starijih je i deo kineske tradicije o čemu govori i podatak da je car Ćianlong iz Ćing dinastije često pozivao u dvor starije od 90 godina i nazdravljao im, a stogodišnjacima, kao počasnim gostima, darivao je svilu i antikvitete. I danas u Kini ima mnogo ljudi starijih od 90 godina. 

Pasulj hladan, kukuruz topao

Starenje je, kako objašnjava tradicionalna kineska medicima, slabljenje osnovnih životnih funkcija. U tom periodu se ravnoteža jin i janga održava na nižem nivou, što dovodi do smanjene adaptacije na spoljašnju sredinu . Od svih organa bubreg se smatra najznačajnijim za rast, razvoj, reprodukciju i starenje. Osim stvaranja i lučenja mokraće (što je funkcija bubrega i po zapadnoj medicini), bubreg je u tradicionalnoj kineskoj dijagnostici blisko povezan sa formiranjem kostiju, moždanom aktivnošću, kontrolom pokreta, osetljivosću čula sluha, rastom kose i održavanjem pigmenta u njoj.

Ovaj organ je povezan sa vitalnom esencijom ili »žarom života«  tako da u starosti, zbog slabije funkcije bubrega, dolazi do problema sa reproduktivnim organanima i sluhom, kao i zaboravljanja, gubitka kose i zuba i promena na kostima. Ta »vitalna esencija« se smatra izvorom života i osnovnim materijalom za sve životne funkcije. Zato se i zove »žar života«. Prema kineskoj medicini, ona se čuva u bubrezima i zbog toga se najveća pažnja posvećuje njihovom održavanju. Tradicionalne mentalno-fizičke vežbe, poput ći-gonga i tai-či-ćuana, nežnih kontinuiranih pokreta koji zahtevaju visoku koncentraciju i pravilno duboko disanje, utiču na pravilan rad svih organa i duži život.

Ciljevi očuvanja zdravlja po kineskoj medicini su da se spreči slabost tela i uma i uspori proces starenja. Kako se to postiže? Kinezi smatraju da je najvažnije da se čovek prilagodi prirodi. To podrazumeva vođenje urednog života – da se spava noću, a radi tokom dana, da se na počinak ide u isto vreme, oblači u skladu sa vremenskim prilikama, jede u određeno vreme pri čemu bi hrana trebalo da se prilagodi atmosferskim prilikama.

Sto koraka posle jela

Kinezi veruju da se hrana deli na »toplu«, »hladnu« i »mlaku«. Pasulj je, na primer, hladan, jela od brašna su mlaka, a kukuruz topao. Mlaka hrana je dobra da se jede uproleće, a topla tokom zime. Zanimljivo je da se veruje da je dobro da se što više susama jede u jesen, jer on »isušuje«  vodu iz organizma koja se nakupi tokom tog godišnjeg doba. Uz sve to izuzetno je važno da se uvek održava dobro i vedro raspoloženje jer je poznat uticaj emocija na zdravlje.

Pravilna ishrana je ključ dobrog zdravlja i dugog života. Hrana mora da bude raznovrsna (žitarice, meso, mleko, voće i povrće) i, što je posebno važno, ne sme da se uzima u prekomernim količinama. Pri tom posebna pažnja bi trebalo da se obrati na kombinovanje ukusa s obzirom na to da oni izazivaju različite hemijske reakcije u organizmu. 

Starenje i organ koji ga može usporiti

U kineskoj kuhinji su zastupljeni različiti ukusi tako ukompovani da jedan stabilizuje drugi. Na primer, šećer se dodaje kiseloj hrani da bi smanjio kiselost i njeno negativno dejstvo na organe. Osim toga više se preporučuje topla i meka hrana nego topla i tvrda. Posle svakog obroka treba da se ode u šetnju o čemu govori i stara kineska poslovica – »napravi 100 koraka posle jela i živećeš 99 godina«. Tokom obeda se u umerenim količinama piju čaj ili vino koji stimulišu cirkulaciju i otklanja hladnoću iz tela. Čaj se kuva u tek proključaloj vodi i ne bi trabalo da bude suviše jak. Na to bi posebno trebalo da obrate pažnju srčani bolesnici. Zeleni čaj smiruje upale, leči grip, stomačne tegobe i trovanje hranom, a crni spada u »toplu« hranu, stimuliše varenje i zaustavlja proliv. Ulong čaj se preporučuje svakodnevno jer snižava holesterol u krvi i čuva elastičnost krvnih sudova .

Eliksiri mladosti

Kinezi imaju još jedan recept za dug život – škljocanje vilicom i škrgutanje zubima po nekoliko minuta ujutro i uveče. Osim toga preporučuju masiranje desni jezikom čime se stimuliše lučenje pljuvačke koja bi trebalo da se proguta.  Za dug i zdrav život i usporavanje starenja utiče nekoliko biljaka: ginseng (koja se kod nas pogrešno izgovara kao »ženšen«, a trebalo bi »đinseng«) i astragali.

Đinseng pojačava fizičke i mentalne aktivnosti, popravlja koncentraciju, brzinu razmišljanja i memoriju, sprečava hiperholesteromiju (povećani holesterol) i arterosklerozu, stimuliše rad nadbubrežne žlezde i seksualne funkcije kod oba pola. Biljka astragali jača imuni sistem i lučenje interferona koji je značajan u borbi protiv virusnih infekcija, pospešuje metabolizam proteina na nivou ćelija i na taj način usporajava proces starenja.

Prah bisera i roga od jelena se koriste u brojnim preparatima u Kini. Dokazano je da oni, a posebno biser, deluju na usporavanje procesa starenja i zbog toga se stavljaju u razne »eliksire mladosti«. Od ostalih biljaka treba da se pomenu orah, kardamon (osušeni plod biljke iz porodice đumbira poreklom iz Indije), šumsko voće, a posebno ribizle.

O.B.